Mixed Up Mary, čiji core sastav čine bračni par Ana i Konrad Lovrenčić, 6. prosinca će u zagrebačkom klubu KSET održati promociju svog prvog full length albuma “Umolomni”.

U narednom razgovoru s Anom i Konradom iz Mixed Up Mary moći ćete pročitati ponešto o novom albumu, radu grupe, a istovremeno i o nadolazećem koncertu.

Pozdrav Ana, pozdrav Konrad! Upoznali smo se online još oko vašeg prvog EP-ja „Rano je za sutra”, a od tada su se neke stvari promijenile, odnosno, napredovale su. Što se sve u glazbenom smislu događalo u međuvremenu, izvan projekta Mixed Up Mary?

KONI: Počeo sam svirati sa Chuijem, Kries i Demoler su izbacili albume, Elemental album i biografiju. J I mi smo pripremali album sve to vrijeme, potpisali smo za Universal Music i evo, ove godine smo objavili i naš album prvijenac.

S obzirom da oboje preferirate nešto drugačije glazbene žanrove, kako teče proces „sjedinjenja” i dogovora oko zvuka, aranžmana, kompozicije?

ANA: U početku je bilo poput prvog dejta i ispipavanja i upoznavanja. Sad već znamo što onaj drugi ima za ponuditi, pa se trudimo to i isprovocirati  J Vrlo je jednostavno: postoje dva načina. Ili ja dođem s pjesmom – tekstom, melodijom i harmama – onak, dovoljno za „s gitarom u parkiću“,  ili Koni nađe neki zgodan motiv na basu za koji se uhvatim i oko toga počnem graditi pjesmu. Prvi je način više ziheraški i meni prirodan i nekako sam u tome dosta neovisna, ali drugi čini mi se, daje bolje rezultate, lansirao me iz moje comfort zone i zapravo je zabavniji. U oba slučaja možda je najljepši dio posla nakon što je kostur pjesme već ugrubo napisan, dakle, nakon tog „kantautorskog“ momenta, kada se meni čini da je pjesma već gotova, znaš ono, znam kak zvuči, a onda se Koni uhvati aranžiranja. To je otprilike kao da gledaš vlastito dijete kako raste i poprima drugačije crte lica. Woow! Kaj sam TO zapravo mislila? Pa super. Ponekad imam neke riffove na kojima inzistiram, neke dionice koje smatram neizostavnima pa ih odsviram na klaviru prije nego što ih predam bendu, ali zapravo je za „zvuk“ benda, aranžmane, zaslužan Koni. Ono što čujete kad pomislite Mixed up Mary, to je Koni i bend. Moje su pjesme, kao što sam rekla u početku, mogle zvučati i sasvim drukčije da se netko drugi dohvatio aranžiranja.

Vjerujemo da ste, s obzirom da ste glazbeno aktivni i u drugim projektima, upoznati s domaćom alternativnom scenom? Biste li mogli izdvojiti neka imena koja su vam „zapela za uho”?

ANA: Tyger Lamb, NLV, Ti, ja i moja mama, The Gentleman, Mangroove, Mary May, Moskau. Ma meni je i taj Demoler super, samo Koni to ne smije reći, jer bi bio u sukobu interesa. MI VIDA je jedno divno iznenađenje za mene. U toj kantautorici ima nešto umolomno što pršti iz tekstova, kojima svakako treba pokloniti pažnju, i iz aranžmana.

Ove jeseni predstavili ste novi album, full-length prvijenac “Umolomni”. Možete li za čitatelje i potencijalne nove slušatelje opisati njegov koncept, art design, osobe koje su surađivale na cjelokupnom projektu?

ANA: O, to mi je najdraže pitanje, s time se baš volimo hvaliti. Što se tiče koncepta, mogli bismo ga nazvati „inside out“. Dakle, to što je unutra odgovara onome što vidite na coveru. Naime, akademska slikarica Dragica Dada Modrić glazbu slika. Stavi slušalice na uši i slika svoj doživljaj glazbe. U ovom slučaju riječ je o tehnici tuša i kave na papiru. I doista, u tom portretu možete naći sadržaj gotovo iz svake pjesme koja se na albumu nalazi. Grafička dizajnerica Irena Mihalinec dizajnirala je naslovnicu i knjižicu u kojoj se pokraj svake pjesme nalazi fragment crteža s naslovnice. Mnogo je ljubavi i promišljanja uloženo u taj dio posla.

Što se tiče muzičkog dijela, ovaj je album otvorio neke nove suradnje koje su ga oplemenile. Ove smo godine potpisali za Universal Music i time se uvelike rasteretili, što nam je omogućilo da se više posvetimo kreativnom radu. Riječ je o 11 pjesama, koje su, a što drugo nego ljubavne, prkosne, čeznutljive, strastvene. Na ovom smo se albumu odlučili za suradnju s našim eminentnim skladateljem Igorom Savinom, kojeg ove nove generacije čini mi se nedovoljno poznaju. Autor je glazbe za 170 filmova, 72 kazališne predstave, 14 baleta, 2000 aranžmana za različite orkestre, da ne nabrajam dalje, a ono po čemu će ga šira javnost prepoznati, nažalost, su pompozni članci unazad godinu dana koji govore o tome kako njegovu skladbu „Electra“ na revijama koristi Karl Lagerfeld. Nije njegova vrijednost u tome što ga je prepoznao drug Lagerfeld, ali dobro… Igor je zajedno s Konijem aranžirao i nekoliko pjesama na našem albumu i to je onaj touch za kojim smo tragali, ti retro zvukovi koji me, kao što i sama pjesma kaže, vode na neka mjesta i u neka vremena u kojima nikad nisam bila, ali kao da ih se kroz tu glazbu sjećam. Na dvjema pjesmama pridružili su nam se Stanko Kovačić i Igor Pavlica, a većinu pjesama odsvirao je bubnjar Daniel Kadijević.

Ime albuma – ”Umolomni”, zapravo je vrlo zanimljiva igra riječi za koju je “krivac” bila Ana. Odakle ti je došla inspiracija za samo ime albuma?

ANA: Ako želiš pravu istinu, ja ću neskromno citirati sama sebe:

Ponekad popuste niti koje drže

Sve ovo ludilo na okupu, u kontroliranim uvjetima.

I tada bez straha ponirem u središte sebe, središte Straha.

Samo na tom tankom rubu gdje nastaju pjesme, a slabe proguta mrak

Samo tamo doista živim.

To je početak pjesme iz zbirke pjesama koju pripremam. To je taj moment kada osjećaji postanu toliko jaki da imaš osjećaj da se igraš s razumom kada si dopustiš da ih osjetiš dokraja, na korak od onog broken-minded. I vjerujem da  mi se ta engleska fraza negdje začahurila u podsvijesti.

Pjesma s albuma, “Zetovska”, već na prvo slušanje se pokazala kao jedna od pjesama koje svojom tematikom i kompozicijom iskaču od ostatka albuma. Odakle je došla inspiracija za sam tekst, ali i odlično strukturiranu glazbu?

ANA: Inspiracija je u ritmu koraka, čizama kojima sam mlatarala na putu prema busu. Fakat mlatim te ulice, ni krive ni dužne. 😀 A to zašto se pjesma zove Zetovska, napravite anketu među Goričanima koji se voze linijom 268, sigurno će pogoditi. Znate vi koliko taj bus vozi?! Kaj ćeš drugo nego pisati pjesme ili spremati ispite. Ja pišem pjesme. Pa red je onda da jednu po ZET-u i nazovem, kaj ne?

Što se glazbe tiče, meni stihovi dolaze najčešće s melodijom. I slike me dosta usmjeravaju u glazbenom smislu. Kako sam sinestetičar i pojmove vidim u bojama i oblicima, sve je to povezano – i slika i ton. Zapravo mislim da su sve one vokalize zapravo crtanje tog daha koji se na hladnom zraku rasplinjava.  To je ono što vidim dok pjevam.

Dosad smo imali prilike čuti singlove “Zauvijek”, “Ljetna” i “Umolomni”. Koje pjesme s albuma po vama također imaju karakteristiku prikladnog singla i kako se točno kod vas odabire idealna pjesma za eter?

ANA: Prema reakcijama slušatelja i kritike, očito „Zetovska“, a prema mom izboru „Moja bedra te pamte“.  Ma, i „Let“ i „Ti si jedno čudo“. „Umolomni“ je naslovni singl jer mislim da nekako atmosferom najbolje predstavlja okus cijelog albuma. Ima tu i dinamičnijih pjesama, poput „Daj mi tren“ ili „neobaveznih“ poput „Ljetne“, ali mislim da je atmosfera cijelog albuma nekako u obilježju Umolomnih.

Pronalazite li inspiraciju za neke svoje pjesme u filmskim temama? Kakve filmove gledate u slobodno vrijeme i jeste li ljubitelj Netflixovih, HBO itd. serija?

ANA: Ne mogu reći da pronalazim inspiraciju u filmskim temama. Toga svakako nisam svjesna, ali znam da mi je Stanko, kad sam mu poslala za prošli EP što želim da mi odsvira na čelu, rekao: „O, kakva džejmsbondovska temica!“ Je, grozni smo, ljubitelji smo Netflixovih serija. I skroz smo neumjereni. Još uvijek čekamo devetu sezonu Shamelessa. Kad se ubijemo od posla i dišemo na škrge, pustimo si neku seriju i pogledamo taj dan cijelu sezonu! Ali to vam kažem u povjerenju, roditeljima to nikad ne bih priznala. 😀

Spremamo se za promotivni koncert koji će se odviti  6. prosinca u KSET-u. Kako teku pripreme i hoćete li na pozornici mimo pratećeg benda imati i neke goste?

ANA: Upravo se spremamo na probu. Sve ide prilično ležerno.

KONI: Odluči smo koncertnu promociju napraviti u klupskom prostoru i bez gostiju.

Kakav je daljnji plan i program, ukoliko postoji, oko promocije „Umolomnih”? Možda pokoji festival iduće godine, koncerti izvan Zagreba?

ANA: Od drugih gradova zasad možemo navesti Veliku Goricu i Šibenik.

KONI: Isto kao i do sada, u pozadini dogovaramo koncerte i obavljamo sav onaj dio muzičkog posla koji nema veze s muzikom. Pravo je vrijeme za dogovaranje festivala, tako da ćemo se ukrcati i na taj vlak. Već smo krenuli s perona ću-ćuu.

Share.

About Author

Urednik portala Mixeta.net

Komentari preko Facebooka

CLOSE
CLOSE