Osječka udruga PLANTaža organizira ekološko-kreativni festival PLANTida od 12. do 14. rujna, na kojemu će svoj premijerni nastup u Osijeku održati etno sastav Kries.
Kries dolazi po prvi puta u Osijek i svoj premijerni nastup na ekološko-kreativnom festivalu PLANTida imat će 13. rujna 2025. godine s početkom u 20:00 sati. Koncert će se održati u Parku kralja Držislava, kod „školjke“, a ulaz je slobodan za sve posjetitelje.
Uz koncert, PLANTida donosi bogat edukativni i kreativni program, a više informacija potražite na društvenim mrežama udruge PLANTaža.
Vašu glazbu često se opisuje kao spoj koncerta i rituala. Je li taj doživljaj bio svjesno oblikovan od samog početka, ili se razvio spontano? Vjerujete li da se glazbom može prenijeti nešto mistično i publiku odvesti u neki drugi svijet?
Jako zanimljivo pitanje. A, što ako kažemo da glazbom “pjevamo” sve ono sto se riječima ne može iskazati?
Odgovor je vrlo jednostavan, i tu nema nikakve mistike. Mi samo pjevamo i sviramo težeći da glazbom opjevamo ono čemu glazba služi a što je riječju, slikom ili bilo čime drugim neopisivo.
Do toga smo došli prvenstveno slušanjem a nakon toga i sviranjem. Nema tu nikakve mistike ili rituala. Sve je to jedna prelijepa igra.
Ne mislim da postoji neki drugi svijet, ali, postoje vrata koja nam otkrivaju puno o nama samima a koja se otvaraju kada čovjek zna slušati….
Kako uspijevate spojiti suvremene glazbene elemente s arhaičnim instrumentima poput lijerice, kavala ili dipli? Gdje pronalazite inspiraciju za takav spoj?
Slušanje, samo slušanje… Većina ljudi (a nažalost i glazbenika) glazbu doživljava previše površno. Kada to kažem ne mislim da to čine iz nikakve osobne površnosti ili neznanja. Ta “površnost” je proizvod ove civilizacije koje u svojoj osnovi napreduje razvrstavanjem, klasifikacijom, metrikom, logikom … Pa je tako glazba nešto u čemu se “uživa” umjesto da se pomoću nje otkrivaju i otvaraju obzori… ili kod lijerice, dipala … smatra se da su “manje vrijedni” od Steinway klavira ili majstorske violine … da dalje ne nastavljem listu svih postojećih instrumenata na svijetu i njihove “klasifikacije”.
Instrument nema vrijednost ako sviraču ne pomogne da pronađe ta vrata.
Imam veliku sreću da sam upoznao Ivu Letunića i Andora Vegha koji su pronašli taj odnos sa svojim instrumentima. To je jedino važno. Nakon toga sve je lako. Glazba je čista sloboda i onda se ljudi i instrumenti sami “snadju” i nastane pjesma, koncert, snimka …
Kries se često ističe kao jedan od najvažnijih hrvatskih etno sastava, s uspjesima i na svjetskoj sceni. Kako inozemna publika reagira na vašu glazbu u usporedbi s domaćom?
Nema razlike, jer kod glazbe nema jezične barijere.
Jeste li ikada doživjeli da je publika u inozemstvu vašu glazbu protumačila na način koji vas je iznenadio, možda potpuno drukčije nego što ste očekivali?
Ne bih rekao, i u Hrvatskoj kao i bilo gdje u svijetu sam nailazio na ljude koji su mi “odzrcalili” neke stvari kojih nisam niti bio svjestan. Ali to su uvijek “zanimljivi ljudi” kod kojih je podjednako važno odakle su i tko su.
Kada biste radili glazbu za film, koji bi to žanr bio i zašto?
Ne vjerujem u umjetničke pa tako ni filmske žanrove. Film se radi za ljude a svi ljudi teže za ljubavlju i smislom…
U Osijeku ćete 13. rujna 2025. nastupiti na ekološkom festivalu PLANTida, u organizaciji udruge PLANTaža. Što publika može očekivati od tog koncerta? Je li to ujedno vaš prvi nastup u Osijeku?
Da, ne mogu vjerovati, ali izgleda da je ovo prvi nastuup Kriesa u Osijeku. Sa Legenom sam nastupio nekoliko puta ali sa Kriesom nikada.
Nemojte ništa očekivati, jer najbolje stvari u životu se uvijek dogode neplanirano i neočekivano.
Zašto vam je važno čuvati naš dom, planet Zemlju? Smatrate li da kao društvo možemo, i moramo, učiniti više u tom smjeru?
Ljepota, to je jedina poruka koju imam. Ne mislim da se bilo kome može na bilo koji način reći što je dobro a što loše kao čovjek ċiniti/gospodariti u svom domu, zato ne vjerujem niti u uvjeravanja a pogotovo ne u “zabrane”. Što poručiti? Ljudi su već milionima godina na Zemlji. Osobno, sam stava da će ionako sve prekriti trava, šuma, voda… kao što to radi kroz milione generacija ljudi. Vidjeti ljepotu u tome je puno važnije nego bilo koje dostignuće čovječanstva. Najčešće su najmlađi i najstariji među nama te ljepote i najsvjesniji. Učimo od djece i starijih ljudi, pogotovo sa sela.
Razgovarala: Darija Walter



Komentari preko Facebooka