Jesenski klupski program dobrano je startao sa svojom ponudom u hrvatskoj metropoli. 15. rujna tako je bio rezerviran za jednu izvanrednu posjetu Zagrebu, gdje se, između ostalih privatnih obveza, pojavila jedna neobvezujuća, ali uhu i srcu ugodna – koncert Psihića u Vintage Industrial Baru, i to u dobro poznatoj Unpljugd verziji , koja se ovoga puta iz Gavelle preselila u rokerskiji prostor.

1995. godine izveden je i snimljen taj famozni Unpljugd – koncert Gopca i družine u kazalištu Gavella, koji je ostavio poseban utisak i simboliku na tadašnju rock scenu. Nakon jednog od najuspješnijih live albuma neke grupe s ovih prostora, 20 godina poslije, krajem 2015. godine, Psihomodo Pop radi ‘revival’ koncerta na istom mjestu zločina, a dvije godine poslije, takav se koncept svirke prebacuje u Vintage.

Osim Unpljugd kompilacije, na kojoj se nalaze najveći hitovi grupe snimljeni do ’95., Psihići su nas sinoć počastili i izvedbama novijih hitova, a nikako ne valja zaboraviti spomenuti i izvrsne Napalm Djevice te uigranu brass sekciju, koji su uspješno pokušali potvrditi autentičan zvuk “akustičnog” Psihomodo Popa.

Akustičan pod navodnicima, budući da je dosta elektrike bilo aktivno, no to je manje bitna stvar, jer oslonac imena koncerta ovoga puta nije bio na pitanju ‘kako se nešto izvodi’, nego preciznije ‘što’. Uvijek raspoloženi i veseli Davor Gobac svojom je karizmom i smislom za humor održavao atmosferu na što familijarnijoj razini, a veliki vjetar u leđa bila mu je mnogobrojna publika koja je uspjela popuniti ne baš teško popunjiv Vintageov prostor za svirke. Dakako, Vintage ima standardnu shemu omogućavanja ‘gledanja i slušanja’ koncerta, čak i ljudima koji su zasjeli pred šank i koji nisu ondje primarno bili zbog zvijezda večeri, putem video projekcije i ozvučenja. Tako da, tko se htio gurati, gurao se, a takvih je bilo popriličan broj.

Ovo je uistinu bio jedan best-of koncert, gdje su odsvirane gotovo sve naširoko poznate pjesme, publika je odlično ispratila svaki Gopčev zahtjev za skakanjem i urlanjem, a sve je počelo nešto iza 22 sata s pjesmom Telegram Sam.  Slijedile su pjesme u kojima govori kako nikada nije bio normalan, kada je imao 16, kako voli samo sebe, kako se osjeća haj, kako je totalno lud…a referirao se i na drugu, bolju polovicu u ostalim pjesmama, gdje Ona odlazi, kako Ona ludo pati, no na kraju krajeva, bilo koja Bejbi, Ramona, Frida ili Mila ne može pobiti činjenicu da na kraju ipak Sve će biti u redu, kao što im i nalaže njihov najnoviji hit. Uistinu, svaka pjesma koju je ekipa odsvirala, samo dodatno podsjeti kakvu zavidnu pjesmaricu sadržava bend ovakvog kalibra. Moram priznati, nisam ih često palio u kućnoj radinosti, niti sam odviše gajio istančane emocije prema navedenim pjesmama, no nepobitna je činjenica da ste sve ili barem većinu ovih pjesama čuli negdje, nekad, nekako. Stoga ni ne čudi fakt da se jedan bend uspješno zadržao više od 33 godine na sceni, uz pomoć markantnog i “spaljenog” frontmena te da će atmosfera, posebice u Zagrebu, biti očekivano visoka.  Zbog slabije protočnosti zraka u Vintageu, većinu koncerta provesti u stražnjim redovima blizu ulaza nije bila ni loša ideja, pogotovo ako se želi propustiti guranac koji sam ipak više htio prepustiti osobama koje žele neumorno tancati.

Da skratimo priču, koncert Psihomodo Popa bio je ziheraški uspješan, s pogođenom setlistom gdje se Frida i ponovila, s presjekom starijih i novijih pjesama, obradom Ramonesa (Hej djevojko), popunjen generacijski starijom publikom, obilnom količinom dobre vibre i pozitivne energije. Psihići su već stari znalci i teško da mogu omašiti, s ovakvim repertoarom i backupom nekoliko za njih neuobičajenih instrumenata i vokala i voilà – Unpljugd, bio si very very good!

Fotografije su preuzete sa službene Facebook stranice Vintage Industrial Bara – autorica Maria Tangar.